====== Taksonomije znanja i učenja ======

===== Bloomova taksonomija =====

Bloom smatra da postije tri domene znanja: kognitivna, psihomotorička i afektivna.

Kognitivna domena ima 6 razina kognitivnog funkcioniranja.

http://upload.wikimedia.org/wikipedia/commons/2/24/Blooms_rose.svg

"Anderson Krathwohl 2001. godine su doradili Bloomovu taksomoniju tako da su zamijenili redoslijed dviju najviših razina funkcioniranja."

(Izvor: http://www.unizd.hr/LinkClick.aspx?fileticket=Gr37TLnftYg%3D&tabid=2472&mid=4387)


===== Grginove razine znanja =====

Definira 4 razine (varijeteta) znanja:

  * Faktografski varijetet (Očituje se u reprodukciji ili prepoznavanju različitih pojedinosti, činjenica, podataka, termina, pojmova... To su samo informacije koje učenik prepoznaje ali koje ostaju neorganizirane i neintegrirane u širu mrezu predznanja.)
  * Intepolativni varijetet (Utvrdivanje sličnosti i razlika te zahvaćanje kauzalnih veza medu usvojenim faktografskim materijalom. Poznavanje činjenica polako se razvija u poznavanje odnosa medu tim činjenicama. Dolazi do povezivanja.)
  * Operativni varijetet (Apstrakcije s prethodne razine manifestiraju se kroz ideje, pravila ili postupke. Izgraduju  se prikladni modeli reagiranja kao što su stručna načela, teorije i sl. Odgovara trećoj razini Bloomove taksonomije znanja.)
  * Ektrapolativni varijetet (Kada primjena započne prelaziti okvire poznate situacije i kada se angaţiraju sloţenije intelektualne funkcije. Npr. rješavanje problema)

===== SOLO taksonomija (John Biggs) =====

5 faza učenja:

  * Prestrukturalna (Učenik uči nepovezane informacije, čestice, činjenice. Te informacije nisu organizirane i nemaju mnogo smisla)
  * Unistrukturalna (Dolazi do stvaranja relacija i odnosa meĎu informacijama. Medutim, ti su odnosi jednostavni površni i očigledni. Nema dublje integracije.)
  * Multistrukturalna (Stvara se više odnosa. Primjećuje se više veza medu informacijama, ali opet sve ostaje na površnoj razini i još uvijek nema stvaranja meta-odnosa i integriranja podataka u cjelinu. Uspijeva zahvatiti više vaţnih aspekata ali ih doţivljava odvojeno)
  * Relacijska (Učenik uspijeva sagledati dijelove i pojedine informacije u odnosu na cjelinu.)
  * Proširena (Student stvara veze ne samo u danom području već i izvan njega. Uspijeva generalizirati i prenijeti principe i ideje na nove domene, pretpostaviti, teoretizirati...)