Korisnički alati

Site alati


hr:learning_paradigms:cognitivism

Razlike

Slijede razlike između dviju inačica stranice

Poveznica na ovu usporedbu

Starije izmjene na obje strane Starija izmjena
Novija izmjena
Starija izmjena
hr:learning_paradigms:cognitivism [2013/12/08 17:12]
btarabic created
hr:learning_paradigms:cognitivism [2023/06/19 18:03] (trenutno)
Redak 2: Redak 2:
  
  
-=====  ​Uvod (o kognitivizmu =====+=====  ​kognitivizmu ​ =====
  
-Jedna od prvih kritika [[hr:​learning_paradigms:​behaviorism|biheviorističkom pristupu učenja]], upućena početkom 20.-tog stoljeća, dolazi od strane ​[[hr:​learning_theories:​gestalt_psychology|gestaltista]] i odnosi se usmjerenost biheviorista isključivo na vidljivo ponašanje. Upravo je [[:​hr:​glossary#​gestalt|gestaltistički]] pogled na učenje utjecao na **nove pristupe**, šire od biheviorizma,​ koji su postavili **temeljne principe** onoga što danas nazivamo **[[:​hr:​glossary#​cognition|kognitivnim]] teorijama učenja**. Tako je 1960-ih biheviorizam,​ do tad dominantna [[:​hr:​learning_paradigms|paradigma učenja]], polako zamijenjen kognitivizmom. ​+Jedna od prvih kritika [[hr:​learning_paradigms:​behaviorism|biheviorističkom pristupu učenja]], upućena početkom 20. stoljeća, dolazi od [[hr:​learning_theories:​gestalt_psychology|geštaltista]] i odnosi se na usmjerenost biheviorista isključivo na vidljivo ponašanje. Upravo je [[:​hr:​glossary#​gestalt|gestaltistički]] pogled na učenje utjecao na **nove pristupe**, šire od biheviorizma,​ koji su postavili **temeljne principe** onoga što danas nazivamo **[[:​hr:​glossary#​cognition|kognitivnim]] teorijama učenja**. Tako je 1960-ih biheviorizam,​ do tad dominantna [[:​hr:​learning_paradigms|paradigma učenja]], polako zamijenjen kognitivizmom. ​
  
 [[:​hr:​glossary#​cognition|Kognitivni]] pristup učenju, za razliku od biheviorističkog,​ [[:​hr:​glossary#​cognition|Kognitivni]] pristup učenju, za razliku od biheviorističkog,​
  
-  * učenje vidi kao **aktivno** usvajanje novog znanja i razvoj adekvatnih **mentalnih** konstrukcija,​ +  * učenje vidi kao **aktivno** usvajanje novog znanja i razvoj adekvatnih **kognitivnih** konstrukcija,​ 
-  *  **učenika** (osobu koja uči) postavlja kao **lokus kontrole**, a ne kao pasivnog sudionika u procesu učenja, +  *  **učenika** (osobu koja uči) postavlja kao **lokus kontrole** **(locus of control)**, a ne kao pasivnog sudionika u procesu učenja, 
-  * pokušava otvoriti "crnu kutiju"​ uma, **objasniti** kompleksne ** kognitivne procese** i njegovu strukturu,+  * pokušava otvoriti "crnu kutiju" ​(//black box//​) ​uma, **objasniti** kompleksne ** kognitivne procese** i njegovu ​**strukturu**,
   * učenju se okreće u vidu **uvida**, **obrade informacija**,​ **pamćenja** i **percepcije**,​   * učenju se okreće u vidu **uvida**, **obrade informacija**,​ **pamćenja** i **percepcije**,​
   * naglašava ulogu **postojećeg znanja** i iskustva u ishodima učenja, te   * naglašava ulogu **postojećeg znanja** i iskustva u ishodima učenja, te
Redak 18: Redak 18:
 =====  Ljudsko pamćenje ​ =====  =====  Ljudsko pamćenje ​ ===== 
  
-Ako se ulazi u analizu ​kognitivne strukture, tada je nužno u obzir uzeti i svojstva ljudskog pamćenja. **Pamćenje** ​je često ​definirano ​kao "//​sposobnost organizma da pohrani, zadrži i dozove informacije i iskustva//"​(([[ http://​hr.wikipedia.org/​wiki/​Pam%C4%87enje|Wikipedia:​ Pamćenje.]] ​Pribavljeno ​21. ožujka, 2011.)). S obzirom da ima ključnu ulogu u stjecanju i zadržavanju znanja, objektom je mnogih istraživanja i esencijalni je dio brojnih kognitivističkih teorija učenja. +Pri razmatranju ljudske ​kognitivne strukture nužno ​je u obzir uzeti i svojstva ljudskog ​sustava za pamćenje. **Pamćenje** ​se često ​definira ​kao "//​sposobnost organizma da pohrani, zadrži i dozove informacije i iskustva//"​(([[ http://​hr.wikipedia.org/​wiki/​Pam%C4%87enje|Wikipedia:​ Pamćenje.]] ​Dohvaćeno ​21. ožujka, 2011.)). S obzirom da ima ključnu ulogu u stjecanju i zadržavanju znanja, objektom je mnogih istraživanja i esencijalni je dio brojnih kognitivističkih teorija učenja.
- +
-  * [[hr:​memory_models:​A Brief History of Human Memory Systems|Kratka povijest istraživanja ljudskog pamćenja]] +
-  * [[hr:​memory_models:​Human Working Memory|Ljudsko radno pamćenje]]+
  
 +  * [[hr:​memory_models:​A Brief History of Human Memory Systems|Kratka povijest istraživanja sustava ljudskog pamćenja]]
 +  * [[hr:​memory_models:​Human Working Memory|Ljudsko radno pamćenje]] ​
 =====  Teorije učenja: ​ ===== =====  Teorije učenja: ​ =====
  
-  * [[hr:​learning_theories:​Gestalt Psychology|Gestalt ​psihologija]] - [[http://​en.wikipedia.org/​wiki/​Max_Wertheimer|Max Wertheimer (1880 – 1943)]] +  * [[hr:​learning_theories:​Gestalt Psychology|Geštalt ​psihologija]] ​**(Gestalt Psychology)** ​- [[http://​en.wikipedia.org/​wiki/​Max_Wertheimer|Max Wertheimer (1880 – 1943)]] 
-  * [[hr:​learning_theories:​Assimilation Theory|Teorija asimilacije]] - [[http://​www.davidausubel.org/​|David ​ Ausubel (1918 - 2008)]] +  * [[hr:​learning_theories:​Assimilation Theory|Teorija asimilacije]] ​**(Assimilation Theory)** ​- [[http://​www.davidausubel.org/​|David ​ Ausubel (1918 - 2008)]] 
-  * [[hr:​learning_theories:​Social Cognitive Learning Theory|Socio-kognitivina teorija ​učenja]] - [[http://​hr.wikipedia.org/​wiki/​Albert_Bandura|Albert Bandura (1925 - )]] +  * [[hr:​learning_theories:​Social Cognitive Learning Theory|Teorija socijalnog ​učenja]] ​**(Social Cognitive Learning Theory)** ​- [[http://​hr.wikipedia.org/​wiki/​Albert_Bandura|Albert Bandura (1925 - )]] 
-  * [[hr:​learning_theories:​Conditions of Learning|Uvjeti učenja]] - [[http://​www.ibstpi.org/​Products/​pdf/​appendix_A-C.pdf|Robert Gagné (1916 - 2002)]] +  * [[hr:​learning_theories:​Conditions of Learning|Uvjeti učenja]] ​**(Conditions of Learning)** ​- [[http://​www.ibstpi.org/​Products/​pdf/​appendix_A-C.pdf|Robert Gagné (1916 - 2002)]] 
-  * [[hr:​learning_theories:​Schema Theory|Teorija shema]] - [[http://​www.education.com/​reference/​article/​anderson-richard-chase-1934-/​|Richard Anderson (1934 - )]]  +  * [[hr:​learning_theories:​Schema Theory|Teorija shema]] ​**(Schema Theory)** ​- [[http://​www.education.com/​reference/​article/​anderson-richard-chase-1934-/​|Richard Anderson (1934 - )]]  
-  * [[hr:​learning_theories:​Script Theory|Teorija scenarija]] - [[http://​www.rogerschank.com/​|Roger Schank]] +  * [[hr:​learning_theories:​Script Theory|Teorija scenarija]] ​**(Script Theory)** ​- [[http://​www.rogerschank.com/​|Roger Schank]] 
-  * [[hr:​learning_theories:​Dual Coding Theory|Teorija ​dvojnog ​kodiranja]] - [[http://​en.wikipedia.org/​wiki/​Allan_Paivio|Allan Pavio (1925 - )]] +  * [[hr:​learning_theories:​Dual Coding Theory|Teorija ​dualnog ​kodiranja]] ​**(Dual Coding Theory)** ​- [[http://​en.wikipedia.org/​wiki/​Allan_Paivio|Allan Pavio (1925 - )]] 
-  * [[hr:​learning_theories:​Cognitive Load Theory|Teorija kognitivnog opterećenja]] (CLT) - [[http://​education.arts.unsw.edu.au/​staff/​john-sweller-726.html|John Sweller]]  +  * [[hr:​learning_theories:​Cognitive Load Theory|Teorija kognitivnog opterećenja]] (CLT) **(Cognitive Load Theory)** ​- [[http://​education.arts.unsw.edu.au/​staff/​john-sweller-726.html|John Sweller]]  
-  * [[hr:​learning_theories:​Cognitive Theory of Multimedia Learning|Kognitivna teorija multimedijalnog ​učenja]] (CTML) - [[http://​www.psych.ucsb.edu/​people/​faculty/​mayer/​index.php|Richard Mayer]]+  * [[hr:​learning_theories:​Cognitive Theory of Multimedia Learning|Teorija multimedijskog ​učenja]] (CTML) ​**(Cognitive Theory of Multimedia Learning)** ​- [[http://​www.psych.ucsb.edu/​people/​faculty/​mayer/​index.php|Richard Mayer]]
  
  
-===== Teorije i modeli instrukcionalnog dizajna ​**(Instructional design theories and learning models)**: =====+===== Teorije i modeli instrukcionalnog dizajna:​=====
  
-  *[[hr:​instructional_design:​Cone of Experience|Stožac iskustva]] - [[http://​en.wikipedia.org/​wiki/​Edgar_Dale|Edgar Dale (1900 – 1985)]] +  *[[hr:​instructional_design:​Cone of Experience|Stožac iskustva]] ​**(Cone of Experience)**- [[http://​en.wikipedia.org/​wiki/​Edgar_Dale|Edgar Dale (1900 – 1985)]] 
-  *[[hr:​instructional_design:​Elaboration Theory|Teorija ​elaboracije]] - [[http://​www.indiana.edu/​~syschang/​decatur/​bios/​biographies.html|Charles Reigeluth]] +  *[[hr:​instructional_design:​Elaboration Theory|Teorija ​razrade]] **(Elaboration Theory)**- [[http://​www.indiana.edu/​~syschang/​decatur/​bios/​biographies.html|Charles Reigeluth]] 
-  *[[hr:​instructional_design:​Concept Mapping|Konceptualno mapiranje]] - [[http://​www.ihmc.us/​groups/​jnovak/​|Joseph Novak]] +  *[[hr:​instructional_design:​Concept Mapping|Konceptualno mapiranje]] ​**(Concept Mapping)**- [[http://​www.ihmc.us/​groups/​jnovak/​|Joseph Novak]] 
-  *[[hr:​instructional_design:​Component Display Theory|Komponentni dizajn **(Component Display Theory)**]] - [[http://​mdavidmerrill.com/​index.htm|Dave Merrill]] +  *[[hr:​instructional_design:​Component Display Theory|Komponentni dizajn]] **(Component Display Theory)**- [[http://​mdavidmerrill.com/​index.htm|Dave Merrill]] 
-  *[[hr:​instructional_design:​structural_learning|Strukturalna teorija učenja]] - [[http://​www.scandura.com/​|Joseph Scandura]]+  *[[hr:​instructional_design:​structural_learning|Strukturalna teorija učenja]] ​**(Structural Learning)** ​- [[http://​www.scandura.com/​|Joseph Scandura]]
   *[[hr:​research_results:​Principles and effects|Principi i efekti]] CLT-a i CTML-a - (razni istraživači)   *[[hr:​research_results:​Principles and effects|Principi i efekti]] CLT-a i CTML-a - (razni istraživači)
- 
  
 =====  Kritike ​ ===== =====  Kritike ​ =====
  
-Od početka njegovog brzog razvoja tijekom 1960.-ih kognitivizmu su upućene brojne kritike, osporavajući pretpostavku da se **mentalni ​procesi mogu usporediti sa modelom obrade informacija**. Neki autori, poput Johna Searlea ili Rogera Penrosea tvrde da obrada podatka, s obzirom na urođena ograničenja,​ nikad ne može postići kompleksnost i mogućnosti ljudskih ​mentalnih funkcija, te da stoga ne može biti uspješna u njihovom opisivanju. Tipični primjeru su: +Od početka njegovog brzog razvoja tijekom 1960-ih kognitivizmu su upućene brojne kritike, osporavajući pretpostavku da se **kognitivni ​procesi mogu usporediti sa modelom obrade informacija**. Neki autori, poput Johna Searlea ili Rogera Penrosea tvrde da obrada podatka, s obzirom na urođena ograničenja,​ nikad ne može postići kompleksnost i mogućnosti ljudskih ​kognitivnih procesa, te da stoga ne može biti uspješna u njihovom opisivanju. Tipični primjeru su: 
-  * **[[http://​www.miskatonic.org/​godel.html|Gödelovi teoremi nepotpunosti]]** koji tvrde da "//će unutar svake grane matematike uvijek postojati neke propozicije koje ne mogu biti dokazane točnima ili pogrešnima putem pravila i aksioma… unutar te grane matematike. Svaku razumnu tvrdnju o brojevima je moguće dokazati izlaskom izvan sistema, kako bi se došlo do novih pravila i aksioma, ali ovim činom samo stvaramo veći sistem sa vlastitim nedokazivim tvrdnjama.//"​(([[http://​books.google.com/​books?​id=aNoEAAAAYAAJ|Jones,​ Judy, and William Wilson. An incomplete education. Ballantine Books, 1987.]])). Pojednostavljeno,​ računala, s obzirom da su određena ograničenim setom aksioma, nikad neće biti sposobna za kogniciju poput ljudske. ​Pristup ​obrade informacija,​ stoga ima ograničenu primjenu u razumijevanju ljudske kognicije. [[http://​kgs.logic.at/​index.php?​id=23|Kurt Gödel]] svoja dva teorema ​nedovršenosti ​predstavlja1931. +  * **[[http://​www.miskatonic.org/​godel.html|Gödelovi teoremi nepotpunosti]]** koji tvrde da "//će unutar svake grane matematike uvijek postojati neke propozicije koje ne mogu biti dokazane točnima ili pogrešnima putem pravila i aksioma… unutar te grane matematike. Svaku razumnu tvrdnju o brojevima je moguće dokazati izlaskom izvan sistema, kako bi se došlo do novih pravila i aksioma, ali ovim činom samo stvaramo veći sistem sa vlastitim nedokazivim tvrdnjama.//"​(([[http://​books.google.com/​books?​id=aNoEAAAAYAAJ|Jones,​ Judy, and William Wilson. An incomplete education. Ballantine Books, 1987.]])). Pojednostavljeno,​ računala, s obzirom da su određena ograničenim setom aksioma, nikad neće biti sposobna za kogniciju poput ljudske. ​Model obrade informacija ​**(information-processing model)**, stoga ima ograničenu primjenu u razumijevanju ljudske kognicije. [[http://​kgs.logic.at/​index.php?​id=23|Kurt Gödel]] svoja dva teorema ​nepotpunosti ​predstavlja 1931. 
-  * **[[http://​www.scientificamerican.com/​article.cfm?​id=why-is-turings-halting-pr|Turingov problem zaustavljanja]]** koji tvrdi da je za dani opis programa nemoguće odlučiti zaustavlja li se program ili se nastavlja izvršavati u nedogled za bilo koji ulaz. Ovaj je teorem, koji [[http://​www.alanturing.net/​|Alan Turing]] dokazuje 1936, pokazuje kako neke stvari po svojoj prirodi nisu računljive.+  * **[[http://​www.scientificamerican.com/​article.cfm?​id=why-is-turings-halting-pr|Turingov problem zaustavljanja]]** koji tvrdi da je za dani opis programa nemoguće odlučiti zaustavlja li se program ili se nastavlja izvršavati u nedogled za bilo koji ulaz. Ovaj teorem, koji [[http://​www.alanturing.net/​|Alan Turing]] dokazuje 1936. godine, pokazuje kako neke stvari po svojoj prirodi nisu računljive.
  
-Tijekom 1970-ih, [[hr:​learning_paradigms:​humanism|humanizam]] se kroz **holistički pristup**, vjeru u snagu pojedinca i pogled na **učenje putem ispunjenja njegovih potencijala**,​ razvija kao oponent oboje biheviorizmu i kognitivizam.+Tijekom 1970-ih, [[hr:​learning_paradigms:​humanism|humanizam]] se kao **holistički pristup**, ​koji ističe ​vjeru u snagu pojedinca i pogled na **učenje putem ispunjenja njegovih potencijala**,​ razvija kao komplement ​biheviorizmu i kognitivizmu.
 ===== Literatura ===== ===== Literatura =====
  
 [[http://​arrow.dit.ie/​cgi/​viewcontent.cgi?​article=1003&​context=engscheleart|Ashworth,​ Frank et al. : Learning Theories and Higher Education. Level 3, Issue 2, June 2004.]] [[http://​arrow.dit.ie/​cgi/​viewcontent.cgi?​article=1003&​context=engscheleart|Ashworth,​ Frank et al. : Learning Theories and Higher Education. Level 3, Issue 2, June 2004.]]
  
-[[http://​www.learning-theories.com/​cognitivism.html|Cognitivism at Learning Theories.]] ​Pribavljeno ​21. veljače2011.+[[http://​www.learning-theories.com/​cognitivism.html|Cognitivism at Learning Theories.]] ​Dohvaćeno ​21. veljače 2011.
  
-[[http://​classweb.gmu.edu/​ndabbagh/​Resources/​IDKB/​models_theories.htm|Dabbagh,​ N. The Instructional Design Knowledge Base. George Mason University, Instructional Technology Program.]] ​Pribavljeno ​8. ožujka, 2011.+[[http://​classweb.gmu.edu/​ndabbagh/​Resources/​IDKB/​models_theories.htm|Dabbagh,​ N. The Instructional Design Knowledge Base. George Mason University, Instructional Technology Program.]] ​Dohvaćeno ​8. ožujka, 2011.
  
  
Redak 70: Redak 68:
 [[http://​books.google.hr/​books?​id=T_CDuCMkIYQC&​printsec=frontcover&​dq=Mind%E2%80%99s+Provisions:​+A+Critique+of+Cognitivism&​hl=hr&​ei=1HIMTpGjEIeZ8QPotuzKDg&​sa=X&​oi=book_result&​ct=book-preview-link&​resnum=1&​ved=0CCsQuwUwAA#​v=onepage&​q&​f=false|Descombes,​ Vincent. The mind's provisions: a critique of cognitivism,​ 2001.]] [[http://​books.google.hr/​books?​id=T_CDuCMkIYQC&​printsec=frontcover&​dq=Mind%E2%80%99s+Provisions:​+A+Critique+of+Cognitivism&​hl=hr&​ei=1HIMTpGjEIeZ8QPotuzKDg&​sa=X&​oi=book_result&​ct=book-preview-link&​resnum=1&​ved=0CCsQuwUwAA#​v=onepage&​q&​f=false|Descombes,​ Vincent. The mind's provisions: a critique of cognitivism,​ 2001.]]
  
 +[[http://​www.sciencedaily.com/​news/​mind_brain/​educational_psychology/​|ScienceDaily:​ Psihologija učenja i obrazovanja]]
 +
 +[[http://​en.wikipedia.org/​wiki/​Psychology_of_learning|Psihologija učenja]]
 +
 +[[http://​en.wikipedia.org/​wiki/​Cognitivism_(learning_theory)|Kognitivizam]]
hr/learning_paradigms/cognitivism.1386519174.txt.gz · Zadnja izmjena: 2023/06/19 17:49 (vanjsko uređivanje)