Slijede razlike između dviju inačica stranice
Starije izmjene na obje strane Starija izmjena Novija izmjena | Starija izmjena | ||
hr:learning_paradigms:cognitivism [2013/12/08 17:12] btarabic created |
hr:learning_paradigms:cognitivism [2023/06/19 18:03] (trenutno) |
||
---|---|---|---|
Redak 2: | Redak 2: | ||
- | ===== Uvod (o kognitivizmu) ===== | + | ===== O kognitivizmu ===== |
- | Jedna od prvih kritika [[hr:learning_paradigms:behaviorism|biheviorističkom pristupu učenja]], upućena početkom 20.-tog stoljeća, dolazi od strane [[hr:learning_theories:gestalt_psychology|gestaltista]] i odnosi se usmjerenost biheviorista isključivo na vidljivo ponašanje. Upravo je [[:hr:glossary#gestalt|gestaltistički]] pogled na učenje utjecao na **nove pristupe**, šire od biheviorizma, koji su postavili **temeljne principe** onoga što danas nazivamo **[[:hr:glossary#cognition|kognitivnim]] teorijama učenja**. Tako je 1960-ih biheviorizam, do tad dominantna [[:hr:learning_paradigms|paradigma učenja]], polako zamijenjen kognitivizmom. | + | Jedna od prvih kritika [[hr:learning_paradigms:behaviorism|biheviorističkom pristupu učenja]], upućena početkom 20. stoljeća, dolazi od [[hr:learning_theories:gestalt_psychology|geštaltista]] i odnosi se na usmjerenost biheviorista isključivo na vidljivo ponašanje. Upravo je [[:hr:glossary#gestalt|gestaltistički]] pogled na učenje utjecao na **nove pristupe**, šire od biheviorizma, koji su postavili **temeljne principe** onoga što danas nazivamo **[[:hr:glossary#cognition|kognitivnim]] teorijama učenja**. Tako je 1960-ih biheviorizam, do tad dominantna [[:hr:learning_paradigms|paradigma učenja]], polako zamijenjen kognitivizmom. |
[[:hr:glossary#cognition|Kognitivni]] pristup učenju, za razliku od biheviorističkog, | [[:hr:glossary#cognition|Kognitivni]] pristup učenju, za razliku od biheviorističkog, | ||
- | * učenje vidi kao **aktivno** usvajanje novog znanja i razvoj adekvatnih **mentalnih** konstrukcija, | + | * učenje vidi kao **aktivno** usvajanje novog znanja i razvoj adekvatnih **kognitivnih** konstrukcija, |
- | * **učenika** (osobu koja uči) postavlja kao **lokus kontrole**, a ne kao pasivnog sudionika u procesu učenja, | + | * **učenika** (osobu koja uči) postavlja kao **lokus kontrole** **(locus of control)**, a ne kao pasivnog sudionika u procesu učenja, |
- | * pokušava otvoriti "crnu kutiju" uma, **objasniti** kompleksne ** kognitivne procese** i njegovu strukturu, | + | * pokušava otvoriti "crnu kutiju" (//black box//) uma, **objasniti** kompleksne ** kognitivne procese** i njegovu **strukturu**, |
* učenju se okreće u vidu **uvida**, **obrade informacija**, **pamćenja** i **percepcije**, | * učenju se okreće u vidu **uvida**, **obrade informacija**, **pamćenja** i **percepcije**, | ||
* naglašava ulogu **postojećeg znanja** i iskustva u ishodima učenja, te | * naglašava ulogu **postojećeg znanja** i iskustva u ishodima učenja, te | ||
Redak 18: | Redak 18: | ||
===== Ljudsko pamćenje ===== | ===== Ljudsko pamćenje ===== | ||
- | Ako se ulazi u analizu kognitivne strukture, tada je nužno u obzir uzeti i svojstva ljudskog pamćenja. **Pamćenje** je često definirano kao "//sposobnost organizma da pohrani, zadrži i dozove informacije i iskustva//"(([[ http://hr.wikipedia.org/wiki/Pam%C4%87enje|Wikipedia: Pamćenje.]] Pribavljeno 21. ožujka, 2011.)). S obzirom da ima ključnu ulogu u stjecanju i zadržavanju znanja, objektom je mnogih istraživanja i esencijalni je dio brojnih kognitivističkih teorija učenja. | + | Pri razmatranju ljudske kognitivne strukture nužno je u obzir uzeti i svojstva ljudskog sustava za pamćenje. **Pamćenje** se često definira kao "//sposobnost organizma da pohrani, zadrži i dozove informacije i iskustva//"(([[ http://hr.wikipedia.org/wiki/Pam%C4%87enje|Wikipedia: Pamćenje.]] Dohvaćeno 21. ožujka, 2011.)). S obzirom da ima ključnu ulogu u stjecanju i zadržavanju znanja, objektom je mnogih istraživanja i esencijalni je dio brojnih kognitivističkih teorija učenja. |
- | + | ||
- | * [[hr:memory_models:A Brief History of Human Memory Systems|Kratka povijest istraživanja ljudskog pamćenja]] | + | |
- | * [[hr:memory_models:Human Working Memory|Ljudsko radno pamćenje]] | + | |
+ | * [[hr:memory_models:A Brief History of Human Memory Systems|Kratka povijest istraživanja sustava ljudskog pamćenja]] | ||
+ | * [[hr:memory_models:Human Working Memory|Ljudsko radno pamćenje]] | ||
===== Teorije učenja: ===== | ===== Teorije učenja: ===== | ||
- | * [[hr:learning_theories:Gestalt Psychology|Gestalt psihologija]] - [[http://en.wikipedia.org/wiki/Max_Wertheimer|Max Wertheimer (1880 – 1943)]] | + | * [[hr:learning_theories:Gestalt Psychology|Geštalt psihologija]] **(Gestalt Psychology)** - [[http://en.wikipedia.org/wiki/Max_Wertheimer|Max Wertheimer (1880 – 1943)]] |
- | * [[hr:learning_theories:Assimilation Theory|Teorija asimilacije]] - [[http://www.davidausubel.org/|David Ausubel (1918 - 2008)]] | + | * [[hr:learning_theories:Assimilation Theory|Teorija asimilacije]] **(Assimilation Theory)** - [[http://www.davidausubel.org/|David Ausubel (1918 - 2008)]] |
- | * [[hr:learning_theories:Social Cognitive Learning Theory|Socio-kognitivina teorija učenja]] - [[http://hr.wikipedia.org/wiki/Albert_Bandura|Albert Bandura (1925 - )]] | + | * [[hr:learning_theories:Social Cognitive Learning Theory|Teorija socijalnog učenja]] **(Social Cognitive Learning Theory)** - [[http://hr.wikipedia.org/wiki/Albert_Bandura|Albert Bandura (1925 - )]] |
- | * [[hr:learning_theories:Conditions of Learning|Uvjeti učenja]] - [[http://www.ibstpi.org/Products/pdf/appendix_A-C.pdf|Robert Gagné (1916 - 2002)]] | + | * [[hr:learning_theories:Conditions of Learning|Uvjeti učenja]] **(Conditions of Learning)** - [[http://www.ibstpi.org/Products/pdf/appendix_A-C.pdf|Robert Gagné (1916 - 2002)]] |
- | * [[hr:learning_theories:Schema Theory|Teorija shema]] - [[http://www.education.com/reference/article/anderson-richard-chase-1934-/|Richard Anderson (1934 - )]] | + | * [[hr:learning_theories:Schema Theory|Teorija shema]] **(Schema Theory)** - [[http://www.education.com/reference/article/anderson-richard-chase-1934-/|Richard Anderson (1934 - )]] |
- | * [[hr:learning_theories:Script Theory|Teorija scenarija]] - [[http://www.rogerschank.com/|Roger Schank]] | + | * [[hr:learning_theories:Script Theory|Teorija scenarija]] **(Script Theory)** - [[http://www.rogerschank.com/|Roger Schank]] |
- | * [[hr:learning_theories:Dual Coding Theory|Teorija dvojnog kodiranja]] - [[http://en.wikipedia.org/wiki/Allan_Paivio|Allan Pavio (1925 - )]] | + | * [[hr:learning_theories:Dual Coding Theory|Teorija dualnog kodiranja]] **(Dual Coding Theory)** - [[http://en.wikipedia.org/wiki/Allan_Paivio|Allan Pavio (1925 - )]] |
- | * [[hr:learning_theories:Cognitive Load Theory|Teorija kognitivnog opterećenja]] (CLT) - [[http://education.arts.unsw.edu.au/staff/john-sweller-726.html|John Sweller]] | + | * [[hr:learning_theories:Cognitive Load Theory|Teorija kognitivnog opterećenja]] (CLT) **(Cognitive Load Theory)** - [[http://education.arts.unsw.edu.au/staff/john-sweller-726.html|John Sweller]] |
- | * [[hr:learning_theories:Cognitive Theory of Multimedia Learning|Kognitivna teorija multimedijalnog učenja]] (CTML) - [[http://www.psych.ucsb.edu/people/faculty/mayer/index.php|Richard Mayer]] | + | * [[hr:learning_theories:Cognitive Theory of Multimedia Learning|Teorija multimedijskog učenja]] (CTML) **(Cognitive Theory of Multimedia Learning)** - [[http://www.psych.ucsb.edu/people/faculty/mayer/index.php|Richard Mayer]] |
- | ===== Teorije i modeli instrukcionalnog dizajna **(Instructional design theories and learning models)**: ===== | + | ===== Teorije i modeli instrukcionalnog dizajna:===== |
- | *[[hr:instructional_design:Cone of Experience|Stožac iskustva]] - [[http://en.wikipedia.org/wiki/Edgar_Dale|Edgar Dale (1900 – 1985)]] | + | *[[hr:instructional_design:Cone of Experience|Stožac iskustva]] **(Cone of Experience)**- [[http://en.wikipedia.org/wiki/Edgar_Dale|Edgar Dale (1900 – 1985)]] |
- | *[[hr:instructional_design:Elaboration Theory|Teorija elaboracije]] - [[http://www.indiana.edu/~syschang/decatur/bios/biographies.html|Charles Reigeluth]] | + | *[[hr:instructional_design:Elaboration Theory|Teorija razrade]] **(Elaboration Theory)**- [[http://www.indiana.edu/~syschang/decatur/bios/biographies.html|Charles Reigeluth]] |
- | *[[hr:instructional_design:Concept Mapping|Konceptualno mapiranje]] - [[http://www.ihmc.us/groups/jnovak/|Joseph Novak]] | + | *[[hr:instructional_design:Concept Mapping|Konceptualno mapiranje]] **(Concept Mapping)**- [[http://www.ihmc.us/groups/jnovak/|Joseph Novak]] |
- | *[[hr:instructional_design:Component Display Theory|Komponentni dizajn **(Component Display Theory)**]] - [[http://mdavidmerrill.com/index.htm|Dave Merrill]] | + | *[[hr:instructional_design:Component Display Theory|Komponentni dizajn]] **(Component Display Theory)**- [[http://mdavidmerrill.com/index.htm|Dave Merrill]] |
- | *[[hr:instructional_design:structural_learning|Strukturalna teorija učenja]] - [[http://www.scandura.com/|Joseph Scandura]] | + | *[[hr:instructional_design:structural_learning|Strukturalna teorija učenja]] **(Structural Learning)** - [[http://www.scandura.com/|Joseph Scandura]] |
*[[hr:research_results:Principles and effects|Principi i efekti]] CLT-a i CTML-a - (razni istraživači) | *[[hr:research_results:Principles and effects|Principi i efekti]] CLT-a i CTML-a - (razni istraživači) | ||
- | |||
===== Kritike ===== | ===== Kritike ===== | ||
- | Od početka njegovog brzog razvoja tijekom 1960.-ih kognitivizmu su upućene brojne kritike, osporavajući pretpostavku da se **mentalni procesi mogu usporediti sa modelom obrade informacija**. Neki autori, poput Johna Searlea ili Rogera Penrosea tvrde da obrada podatka, s obzirom na urođena ograničenja, nikad ne može postići kompleksnost i mogućnosti ljudskih mentalnih funkcija, te da stoga ne može biti uspješna u njihovom opisivanju. Tipični primjeru su: | + | Od početka njegovog brzog razvoja tijekom 1960-ih kognitivizmu su upućene brojne kritike, osporavajući pretpostavku da se **kognitivni procesi mogu usporediti sa modelom obrade informacija**. Neki autori, poput Johna Searlea ili Rogera Penrosea tvrde da obrada podatka, s obzirom na urođena ograničenja, nikad ne može postići kompleksnost i mogućnosti ljudskih kognitivnih procesa, te da stoga ne može biti uspješna u njihovom opisivanju. Tipični primjeru su: |
- | * **[[http://www.miskatonic.org/godel.html|Gödelovi teoremi nepotpunosti]]** koji tvrde da "//će unutar svake grane matematike uvijek postojati neke propozicije koje ne mogu biti dokazane točnima ili pogrešnima putem pravila i aksioma… unutar te grane matematike. Svaku razumnu tvrdnju o brojevima je moguće dokazati izlaskom izvan sistema, kako bi se došlo do novih pravila i aksioma, ali ovim činom samo stvaramo veći sistem sa vlastitim nedokazivim tvrdnjama.//"(([[http://books.google.com/books?id=aNoEAAAAYAAJ|Jones, Judy, and William Wilson. An incomplete education. Ballantine Books, 1987.]])). Pojednostavljeno, računala, s obzirom da su određena ograničenim setom aksioma, nikad neće biti sposobna za kogniciju poput ljudske. Pristup obrade informacija, stoga ima ograničenu primjenu u razumijevanju ljudske kognicije. [[http://kgs.logic.at/index.php?id=23|Kurt Gödel]] svoja dva teorema nedovršenosti predstavlja, 1931. | + | * **[[http://www.miskatonic.org/godel.html|Gödelovi teoremi nepotpunosti]]** koji tvrde da "//će unutar svake grane matematike uvijek postojati neke propozicije koje ne mogu biti dokazane točnima ili pogrešnima putem pravila i aksioma… unutar te grane matematike. Svaku razumnu tvrdnju o brojevima je moguće dokazati izlaskom izvan sistema, kako bi se došlo do novih pravila i aksioma, ali ovim činom samo stvaramo veći sistem sa vlastitim nedokazivim tvrdnjama.//"(([[http://books.google.com/books?id=aNoEAAAAYAAJ|Jones, Judy, and William Wilson. An incomplete education. Ballantine Books, 1987.]])). Pojednostavljeno, računala, s obzirom da su određena ograničenim setom aksioma, nikad neće biti sposobna za kogniciju poput ljudske. Model obrade informacija **(information-processing model)**, stoga ima ograničenu primjenu u razumijevanju ljudske kognicije. [[http://kgs.logic.at/index.php?id=23|Kurt Gödel]] svoja dva teorema nepotpunosti predstavlja 1931. |
- | * **[[http://www.scientificamerican.com/article.cfm?id=why-is-turings-halting-pr|Turingov problem zaustavljanja]]** koji tvrdi da je za dani opis programa nemoguće odlučiti zaustavlja li se program ili se nastavlja izvršavati u nedogled za bilo koji ulaz. Ovaj je teorem, koji [[http://www.alanturing.net/|Alan Turing]] dokazuje 1936, pokazuje kako neke stvari po svojoj prirodi nisu računljive. | + | * **[[http://www.scientificamerican.com/article.cfm?id=why-is-turings-halting-pr|Turingov problem zaustavljanja]]** koji tvrdi da je za dani opis programa nemoguće odlučiti zaustavlja li se program ili se nastavlja izvršavati u nedogled za bilo koji ulaz. Ovaj teorem, koji [[http://www.alanturing.net/|Alan Turing]] dokazuje 1936. godine, pokazuje kako neke stvari po svojoj prirodi nisu računljive. |
- | Tijekom 1970-ih, [[hr:learning_paradigms:humanism|humanizam]] se kroz **holistički pristup**, vjeru u snagu pojedinca i pogled na **učenje putem ispunjenja njegovih potencijala**, razvija kao oponent oboje biheviorizmu i kognitivizam. | + | Tijekom 1970-ih, [[hr:learning_paradigms:humanism|humanizam]] se kao **holistički pristup**, koji ističe vjeru u snagu pojedinca i pogled na **učenje putem ispunjenja njegovih potencijala**, razvija kao komplement biheviorizmu i kognitivizmu. |
===== Literatura ===== | ===== Literatura ===== | ||
[[http://arrow.dit.ie/cgi/viewcontent.cgi?article=1003&context=engscheleart|Ashworth, Frank et al. : Learning Theories and Higher Education. Level 3, Issue 2, June 2004.]] | [[http://arrow.dit.ie/cgi/viewcontent.cgi?article=1003&context=engscheleart|Ashworth, Frank et al. : Learning Theories and Higher Education. Level 3, Issue 2, June 2004.]] | ||
- | [[http://www.learning-theories.com/cognitivism.html|Cognitivism at Learning Theories.]] Pribavljeno 21. veljače, 2011. | + | [[http://www.learning-theories.com/cognitivism.html|Cognitivism at Learning Theories.]] Dohvaćeno 21. veljače 2011. |
- | [[http://classweb.gmu.edu/ndabbagh/Resources/IDKB/models_theories.htm|Dabbagh, N. The Instructional Design Knowledge Base. George Mason University, Instructional Technology Program.]] Pribavljeno 8. ožujka, 2011. | + | [[http://classweb.gmu.edu/ndabbagh/Resources/IDKB/models_theories.htm|Dabbagh, N. The Instructional Design Knowledge Base. George Mason University, Instructional Technology Program.]] Dohvaćeno 8. ožujka, 2011. |
Redak 70: | Redak 68: | ||
[[http://books.google.hr/books?id=T_CDuCMkIYQC&printsec=frontcover&dq=Mind%E2%80%99s+Provisions:+A+Critique+of+Cognitivism&hl=hr&ei=1HIMTpGjEIeZ8QPotuzKDg&sa=X&oi=book_result&ct=book-preview-link&resnum=1&ved=0CCsQuwUwAA#v=onepage&q&f=false|Descombes, Vincent. The mind's provisions: a critique of cognitivism, 2001.]] | [[http://books.google.hr/books?id=T_CDuCMkIYQC&printsec=frontcover&dq=Mind%E2%80%99s+Provisions:+A+Critique+of+Cognitivism&hl=hr&ei=1HIMTpGjEIeZ8QPotuzKDg&sa=X&oi=book_result&ct=book-preview-link&resnum=1&ved=0CCsQuwUwAA#v=onepage&q&f=false|Descombes, Vincent. The mind's provisions: a critique of cognitivism, 2001.]] | ||
+ | [[http://www.sciencedaily.com/news/mind_brain/educational_psychology/|ScienceDaily: Psihologija učenja i obrazovanja]] | ||
+ | |||
+ | [[http://en.wikipedia.org/wiki/Psychology_of_learning|Psihologija učenja]] | ||
+ | |||
+ | [[http://en.wikipedia.org/wiki/Cognitivism_(learning_theory)|Kognitivizam]] |