Korisnički alati
hr:learning_paradigms:cognitivism
Razlike
Slijede razlike između dviju inačica stranice
| Starije izmjene na obje strane Starija izmjena Novija izmjena | Starija izmjena | ||
|
hr:learning_paradigms:cognitivism [2015/07/24 11:23] jpetrovic [Kritike] |
hr:learning_paradigms:cognitivism [2023/06/19 18:03] (trenutno) |
||
|---|---|---|---|
| Redak 20: | Redak 20: | ||
| Pri razmatranju ljudske kognitivne strukture nužno je u obzir uzeti i svojstva ljudskog sustava za pamćenje. **Pamćenje** se često definira kao "//sposobnost organizma da pohrani, zadrži i dozove informacije i iskustva//"(([[ http://hr.wikipedia.org/wiki/Pam%C4%87enje|Wikipedia: Pamćenje.]] Dohvaćeno 21. ožujka, 2011.)). S obzirom da ima ključnu ulogu u stjecanju i zadržavanju znanja, objektom je mnogih istraživanja i esencijalni je dio brojnih kognitivističkih teorija učenja. | Pri razmatranju ljudske kognitivne strukture nužno je u obzir uzeti i svojstva ljudskog sustava za pamćenje. **Pamćenje** se često definira kao "//sposobnost organizma da pohrani, zadrži i dozove informacije i iskustva//"(([[ http://hr.wikipedia.org/wiki/Pam%C4%87enje|Wikipedia: Pamćenje.]] Dohvaćeno 21. ožujka, 2011.)). S obzirom da ima ključnu ulogu u stjecanju i zadržavanju znanja, objektom je mnogih istraživanja i esencijalni je dio brojnih kognitivističkih teorija učenja. | ||
| - | * [[hr:memory_models:A Brief History of Human Memory Systems|Kratka povijest istraživanja sustava ljudskog pamćenja]] **(Human Memory Systems Research)** | + | * [[hr:memory_models:A Brief History of Human Memory Systems|Kratka povijest istraživanja sustava ljudskog pamćenja]] |
| * [[hr:memory_models:Human Working Memory|Ljudsko radno pamćenje]] | * [[hr:memory_models:Human Working Memory|Ljudsko radno pamćenje]] | ||
| ===== Teorije učenja: ===== | ===== Teorije učenja: ===== | ||
| Redak 47: | Redak 47: | ||
| Od početka njegovog brzog razvoja tijekom 1960-ih kognitivizmu su upućene brojne kritike, osporavajući pretpostavku da se **kognitivni procesi mogu usporediti sa modelom obrade informacija**. Neki autori, poput Johna Searlea ili Rogera Penrosea tvrde da obrada podatka, s obzirom na urođena ograničenja, nikad ne može postići kompleksnost i mogućnosti ljudskih kognitivnih procesa, te da stoga ne može biti uspješna u njihovom opisivanju. Tipični primjeru su: | Od početka njegovog brzog razvoja tijekom 1960-ih kognitivizmu su upućene brojne kritike, osporavajući pretpostavku da se **kognitivni procesi mogu usporediti sa modelom obrade informacija**. Neki autori, poput Johna Searlea ili Rogera Penrosea tvrde da obrada podatka, s obzirom na urođena ograničenja, nikad ne može postići kompleksnost i mogućnosti ljudskih kognitivnih procesa, te da stoga ne može biti uspješna u njihovom opisivanju. Tipični primjeru su: | ||
| - | * **[[http://www.miskatonic.org/godel.html|Gödelovi teoremi nepotpunosti]]** **(Gödel's incompleteness theorems)** koji tvrde da "//će unutar svake grane matematike uvijek postojati neke propozicije koje ne mogu biti dokazane točnima ili pogrešnima putem pravila i aksioma… unutar te grane matematike. Svaku razumnu tvrdnju o brojevima je moguće dokazati izlaskom izvan sistema, kako bi se došlo do novih pravila i aksioma, ali ovim činom samo stvaramo veći sistem sa vlastitim nedokazivim tvrdnjama.//"(([[http://books.google.com/books?id=aNoEAAAAYAAJ|Jones, Judy, and William Wilson. An incomplete education. Ballantine Books, 1987.]])). Pojednostavljeno, računala, s obzirom da su određena ograničenim setom aksioma, nikad neće biti sposobna za kogniciju poput ljudske. Model obrade informacija **(information-processing model)**, stoga ima ograničenu primjenu u razumijevanju ljudske kognicije. [[http://kgs.logic.at/index.php?id=23|Kurt Gödel]] svoja dva teorema nepotpunosti predstavlja, 1931. | + | * **[[http://www.miskatonic.org/godel.html|Gödelovi teoremi nepotpunosti]]** koji tvrde da "//će unutar svake grane matematike uvijek postojati neke propozicije koje ne mogu biti dokazane točnima ili pogrešnima putem pravila i aksioma… unutar te grane matematike. Svaku razumnu tvrdnju o brojevima je moguće dokazati izlaskom izvan sistema, kako bi se došlo do novih pravila i aksioma, ali ovim činom samo stvaramo veći sistem sa vlastitim nedokazivim tvrdnjama.//"(([[http://books.google.com/books?id=aNoEAAAAYAAJ|Jones, Judy, and William Wilson. An incomplete education. Ballantine Books, 1987.]])). Pojednostavljeno, računala, s obzirom da su određena ograničenim setom aksioma, nikad neće biti sposobna za kogniciju poput ljudske. Model obrade informacija **(information-processing model)**, stoga ima ograničenu primjenu u razumijevanju ljudske kognicije. [[http://kgs.logic.at/index.php?id=23|Kurt Gödel]] svoja dva teorema nepotpunosti predstavlja 1931. |
| - | * **[[http://www.scientificamerican.com/article.cfm?id=why-is-turings-halting-pr|Turingov problem zaustavljanja]]** **(Turing's halting problem)** koji tvrdi da je za dani opis programa nemoguće odlučiti zaustavlja li se program ili se nastavlja izvršavati u nedogled za bilo koji ulaz. Ovaj teorem, koji [[http://www.alanturing.net/|Alan Turing]] dokazuje 1936, pokazuje kako neke stvari po svojoj prirodi nisu računljive. | + | * **[[http://www.scientificamerican.com/article.cfm?id=why-is-turings-halting-pr|Turingov problem zaustavljanja]]** koji tvrdi da je za dani opis programa nemoguće odlučiti zaustavlja li se program ili se nastavlja izvršavati u nedogled za bilo koji ulaz. Ovaj teorem, koji [[http://www.alanturing.net/|Alan Turing]] dokazuje 1936. godine, pokazuje kako neke stvari po svojoj prirodi nisu računljive. |
| - | Tijekom 1970-ih, [[hr:learning_paradigms:humanism|humanizam]] se kroz **holistički pristup**, vjeru u snagu pojedinca i pogled na **učenje putem ispunjenja njegovih potencijala**, razvija kao oponent oboje biheviorizmu i kognitivizmu. | + | Tijekom 1970-ih, [[hr:learning_paradigms:humanism|humanizam]] se kao **holistički pristup**, koji ističe vjeru u snagu pojedinca i pogled na **učenje putem ispunjenja njegovih potencijala**, razvija kao komplement biheviorizmu i kognitivizmu. |
| ===== Literatura ===== | ===== Literatura ===== | ||
| [[http://arrow.dit.ie/cgi/viewcontent.cgi?article=1003&context=engscheleart|Ashworth, Frank et al. : Learning Theories and Higher Education. Level 3, Issue 2, June 2004.]] | [[http://arrow.dit.ie/cgi/viewcontent.cgi?article=1003&context=engscheleart|Ashworth, Frank et al. : Learning Theories and Higher Education. Level 3, Issue 2, June 2004.]] | ||
| - | [[http://www.learning-theories.com/cognitivism.html|Cognitivism at Learning Theories.]] Pribavljeno 21. veljače, 2011. | + | [[http://www.learning-theories.com/cognitivism.html|Cognitivism at Learning Theories.]] Dohvaćeno 21. veljače 2011. |
| - | [[http://classweb.gmu.edu/ndabbagh/Resources/IDKB/models_theories.htm|Dabbagh, N. The Instructional Design Knowledge Base. George Mason University, Instructional Technology Program.]] Pribavljeno 8. ožujka, 2011. | + | [[http://classweb.gmu.edu/ndabbagh/Resources/IDKB/models_theories.htm|Dabbagh, N. The Instructional Design Knowledge Base. George Mason University, Instructional Technology Program.]] Dohvaćeno 8. ožujka, 2011. |
hr/learning_paradigms/cognitivism.1437729785.txt.gz · Zadnja izmjena: 2023/06/19 17:49 (vanjsko uređivanje)
Osim na mjestima gdje je naznačeno drugačije, sadržaj ovog wikija je licenciran sljedećom licencom: CC Attribution-Share Alike 4.0 International
