Bloom smatra da postije tri domene znanja: kognitivna, psihomotorička i afektivna.

Kognitivna domena ima 6 razina kognitivnog funkcioniranja.

http://upload.wikimedia.org/wikipedia/commons/2/24/Blooms_rose.svg

“Anderson Krathwohl 2001. godine su doradili Bloomovu taksomoniju tako da su zamijenili redoslijed dviju najviših razina funkcioniranja.”

(Izvor: http://www.unizd.hr/LinkClick.aspx?fileticket=Gr37TLnftYg%3D&tabid=2472&mid=4387)

Definira 4 razine (varijeteta) znanja:

• Faktografski varijetet (Očituje se u reprodukciji ili prepoznavanju različitih pojedinosti, činjenica, podataka, termina, pojmova… To su samo informacije koje učenik prepoznaje ali koje ostaju neorganizirane i neintegrirane u širu mreţu predznanja.)
• Intepolativni varijetet (UtvrĎivanje sličnosti i razlika te zahvaćanje kauzalnih veza meĎu usvojenim faktografskim materijalom. Poznavanje činjenica polako se razvija u poznavanje odnosa meĎu tim činjenicama. Dolazi do povezivanja.)
• Operativni varijetet (Apstrakcije s prethodne razine manifestiraju se kroz ideje, pravila ili postupke. IzgraĎuju se prikladni modeli reagiranja kao što su stručna načela, teorije i sl. Odgovara trećoj razini Bloomove taksonomije znanja.)
• Ektrapolativni varijetet (Kada primjena započne prelaziti okvire poznate situacije i kada se angaţiraju sloţenije intelektualne funkcije. Npr. rješavanje problema)